Počeo festival "Krokodil": Gosti Erland Lu, Lordan Zafranović i Srđan Karanović

Festival "Krokodil", koji se održava deveti put, a pod nazivom "Pripitomi tamu", otvoren je ispred "Muzeja Jugoslavije".

Na otvaranju "Krokodila" čiji je predsednik i kreativni direktor Vladimir Arsenijević, sinoć je nekoliko stotina ljubitelja tog festivala slušalo prvo čitanje autorke Olje Savičević Ivančević iz Splita.

Sinoć je predstavljena i monografija "Ogledala Lune" kojom je, kako su naveli organizatori, "ovoj muzičkoj grupi konačno dat zasluženi položaj jednog od najznačajnijih bendova ranih osamdesetih". Na predstavljanju monografije govorili su autori monografije Goran Tarlać i Saša Rakezić i pevač Lune Slobodan Tišma.

Prozni i dramski umetnik Slobodan Šnajder  čitao je odeljke iz svog najnovijeg romana "Doba mjedi", velike sage o sudbini folksdojčera na prostoru bivše Jugoslavije.

Zoran Ferić je čitao odlomke iz svog romana "Na osami pored mora", a nakon njega, pred nekoliko stotina poštovalaca književnosti izašli su Ivan Ivanji i norveški pisac Erland Lu.

Ivanji je čitao odlomke iz svojih knjiga, dok je delove Luovog romana "Kraj nama poznatog sveta" oživeo glumac Ivan Jevtović.

Norveški pisac se obratio potom publici naglasivši da svi koji imaju ambiciju da pišu o politici treba da "štancuju" političke panflete i da se ne zanose pisanjem romana:

- Nije lako na 500 ili 600 strana pisati o politici. To je jako teško. Sa druge strane treba analizirati sve što se oko vas dešava. Videti ljude i njihove namere, ambicije i okolnosti u kojima pokušavaju da žive. Političke poruke često nemaju nikakve veze sa vrhunskom književnošću - kazao je Lu.

Na "Sofa intervju" je potom izašao reditelj Srđan Karanović.

- Moji filmovi su priče građanima Jugoslavije, osim Amerikanke u ostvarenju 'Nešto između' - kazao je Karanović na početku razgovora sa filmskim kritičarom Ivanom Velisavljevićem.

Karanović je dodao da može da se seti svega nekoliko filmova jugoslovenske kinematografije u kojima junaci imaju etničko poreklo.

- To je tek osamdesetih godina ušlo u modu u Jugoslaviji da se pita ko si i šta si. Pre toga niko nije pitao bilo koga za etničko poreklo - kazao je Karanović.

Analizirajući fenomen manipulacije u životu i profesiji Karanović je kazao da svima nama manipulišu od rođenja.

- Od odlaska u školu kroz život mnogi manipulišu našom percepcijom stvarnosti. Uostalom i filmska režija je jedan sladak oblik manipulacije. Kao reditelj se često osećate kao mađioničar koji žonglira vremenom, likovima, kadrovima... To se dešava stalno i svuda. Nama manipulišu ali i mi često manipulišemo drugima. Svi me pitaju za film 'Za sada bez dobrog naslova', da li je to ostvarenje o Kosovu, a ja im govorim da je to film o manipulaciji. Ljubav Albanke i Srbina je u drugom planu - kazao je Karanović.

Poznati reditelj Lordan Zafranović je zbog gostovanja na književnom festivalu "Krokodil" stigao u Beograd iz Praga, gde živi od 1991. i kaže da je njega kao jugonostalgičara obradovao taj nastup u amfiteatru ispred Muzeja istorije Jugoslavije.

- U Zagrebu, Hrvatskoj, niko nikada nije govorio protiv moje umetničke forme, ali se moji filmovi nisu svideli jednom delu hrvatskog naroda i raznih režima koji su se smenjivali. A ja sam ih pravio upravo za hrvatski narod, za sebe lično, i kad bih danas bio na početku, sve bih ponovio, bez obzira na iskustvo koje imam - kaže Zafranović.